faʻatomuaga
O Mary Dickson o se tasi o le faitau afe o tagata na afaina i auupega faaniukilia, numera i tua atu o Hibakusha na manua i pomu a Hiroshima ma Nagasaki. I le aluga o le sefulu tausaga talu mai le uluai suʻega i le nofoaga o suʻega Nevada, o i latou na afaina i suʻega faaniukilia ua mafatia i le oti, faʻatapulaʻaina le olaga, ma olaga o tiga ma le le atoatoa o le tino. Ua fananau mai pepe ua manu'a ona o aafiaga o su'ega.
Ua sailia e Dickson le tali atu mo nei taunuuga ma toe faaleleia mo latou ua afaina, o mea taua e mafaufau i ai i le iloiloga o le amio a le faiga faaniukilia. E mafai e tagata aʻoaʻo filemu ona suʻesuʻeina le au lagolago o le tulafono o loʻo ia lagolagoina, ma faʻamalosia i latou e tusa ai ma le US e faʻafeiloaʻi i le Feagaiga i luga o le Faʻasaina o Auupega Faaniukilia e faʻasaina uma suʻega faaniukilia. O auala sili ona vave ma aoga e faʻaumatia ai taunuuga o le suʻeina o auupega faaniukilia o le faʻaumatia lea. (BAR, 6/20/22)
Le mea ou te iloa e uiga i le olaga o le tagata i le avea ai ma se Nuclear Downwinder
O se malo e faʻaleagaina ma le iloa ona lava tagatanuu e tatau ona tali atu. E sili atu le taua o o tatou olaga nai lo auupega e faai'u ai le lalolagi.
Saunia e Mary Dickson
(Faʻalauiloa mai: Miti masani. Iuni 17, 2022)
Faatasi ai ma osofaiga a Rusia o Iukureini ia Fepuari, matou te le talitonuina ua matou i ai i le auvai o se Cold War fou, o le mea e ofo ai ona o tagata maliliu o le Cold War mulimuli ua leai se taimi e saili ai le taui ma le faamasinoga tonu latou te tatau ai.
Na sainia talu ai nei e Peresitene Biden se tulafono taofi e faʻalautele mo le isi lua tausaga le Radiation Exposure Compensation Act, lea e totogi ai se vaega tupe toe faʻaleleia e filifili ai tagata afaina i suʻega faaniukilia i luga o eleele Amerika. E ui o se laasaga muamua faʻafeiloaʻi, e le mafai ona faʻafesoʻotaʻi le faitau afe o isi tagata Amerika ua le aofia mai taui e ui lava i faʻalavelave faʻaleagaina na latou mafatia ai mai le faʻaalia o le radiation. Ua uma le taimi ona o le toatele ua maliliu moni a o latou faatalitali mo le faamasinoga tonu.
O aʻu o se tagata na afaina i le Cold War, o se tagata na sao mai le suʻega o auupega faaniukilia. O le ola ae i le Aai o Sate Leki, Iuta i le taimi o le Cold War I sa masani ona aafia i tulaga matautia o le pa'u o le leitio mai le faitau selau o pa i le Nevada Test Site na o le 65 maila i sisifo o Las Vegas.
E 100 pomu na fa'apa'ia e le tatou malo i luga a'e o le eleele i Nevada i le va o le 1951 ma le 1962 ma le 828 isi pomu i lalo o le eleele e o'o atu i le 1992, o le tele o ia pomu na malepelepe i luga o le fogaeleele ma sasaa atu ai le leitio i totonu o le ea. O le alia o le vaalele na paʻu mamao i tua atu o le nofoaga o suʻega lea na oʻo atu ai i le siosiomaga ma tino o tagata Amerika le mautonu, ae o se malo matou te faʻatuatuaina na faʻamautinoa mai ia i matou "e leai se lamatiaga."
I le tautotogo ae lei oo i lo'u 30 tausaga, na maua ai a'u i le kanesa o lou thyroid. O tamaiti, aemaise lava i latou ei lalo ifo o le lima tausaga i le taimi na faʻaalia ai le radiation, e pei o aʻu, sa sili ona lamatia.
Ua uma ona tipiina a'u, susulu ma asu i fafo. Ua ou tanuina ma faavauvau i e ua maliliu, faamafanafana ma fautua mo e ola, ma popole i tiga taitasi, tiga ma papala ua ou toe ma'i ai. Na ou sao mai i le kanesa o lou thyroid faapea ma faafitauli o le soifua maloloina na sosoo ai na ou le mafai ai ona maua se fanau. O loʻu tuafafine ma isi na ou ola aʻe e leʻi manuia tele. Na maumau o latou ola i kanesa eseese ma isi maʻi e fesootaʻi atu i le radiation. A o lei maliu o ia, sa ma faitauina ma lo’u tuafafine le 54 tagata i se eria e lima poloka o lo matou pitonuu a o laiti o e na maua i le kanesa, faaletonu o le autoimmune, ma isi faama’i na faaleagaina ai i latou ma o latou aiga.
O le polokalame mataʻutia a le malo o suʻega faaniukilia na i ai ni taunuuga matautia mo le anoanoai o tagata Amerika lotonuu e le mafaitaulia o nonofo i lalo o le matagi. “O matou o ni fitafita tuai o le Cold War, ae matou te le’i auai lava ma e leai se tasi na te gaugau se fu’a i luga o a matou pusa oti,” o se tala fiafia lea a sa’u uo ua leva.
Na iu ina fa'ailoa e le malo o Amerika lana matafaioi i le 1990 ina ua pasia le Tulafono Taui Fa'aaliga (RECA), lea na totogi ai se vaega tupe toe fa'afo'i atu i nisi na afaina i itumalo i tua o Iuta, Arizona ma Nevada. E le'i lava mamao le pili. Ua tatou iloa nei o le faʻaleagaina e mafua mai i le paʻu ua oʻo atu i tua atu o nei itumalo. Matou te iloa foi o loʻo mamaʻi pea tagata. E leʻi muta ai mafatiaga.
I le avea ai o se vaega o le tuufaatasiga o vaega o nuu ma afioaga ua aafia o loo galulue faatasi ma lagolago soofaatasi i le atunuu atoa, sa matou galulue malosi mo le vave faalauteleina ma le faalauteleina o le RECA e ala i le Radiation Exposure Compensation Act Amendments of 2021. Arizona, Idaho, Montana, Colorado, New Mexico ma Guam, faʻapea foʻi ma tagata eli uranium na galulue i le pisinisi i tua atu o le 1971. E faʻaopoopoina foi le taui mai le $ 50,000 i le $ 150,00 mo tagata talosaga uma ma faʻalautele le polokalame mo le 19 tausaga.
O le pili a le maota i le taimi nei e 68 lagolago lagolago, o le Senate pili 18, Republicans ma Democrats mai le salafa o le atunuu. O le mea tatou te manaʻomia nei o latou paaga i itu e lua e faʻatasi ma i latou.
A o matou aapa atu i Senatoa ma Sui e talosagaina i latou e lagolago pili, o nisi taimi matou te feagai ai ma fesili e uiga i tau. O le a, ou te fesili atu ai i se taui, o le a le aoga o le ola o le tagata? I le 32 tausaga talu ai, ua totogi atu e le RECA le $2.5 piliona i le 39,000 Amerika. I le tuʻuina atu o lena mea i se vaaiga mamao, o tausaga taʻitasi e faʻaalu ai e lenei atunuu le $ 50 piliona e faʻatumauina ai a tatou auupega faaniukilia. E le aoga ea o tatou ola i le 0.5% o le tau o auupega na afaina ai i tatou?
O le mea e sili ona tāua, o le toe faasaʻoina o mea sesē o aso ua mavae. E pei ona fai mai le sui o Diane Titus o Nevada, "O nei tagata o Cold Warriors ma matou te le tuua a matou fitafita i luga o le malae."
O se malo e faʻaleagaina ma le iloa ona lava tagatanuu e tatau ona tali atu. E sili atu le taua o o tatou olaga nai lo auupega e faai'u ai le lalolagi. O se mataupu faigofie o le faamuamua ma le amiotonu.
Mary Dickson o se tusitala manumalo ma se tusitala, o se tagata Amerika i lalo ifo, ma sa sao mai le kanesa o louroid mai le Aai o Sate Leki, Iuta. O Dickson o se faʻasalalauga faʻavaomalo faʻavaomalo mo tagata faʻasalalau-faʻaalia o loʻo mafatia ona o faʻalavelave na latou onosaia mai faʻataʻitaʻiga o auupega faaniukilia i le US Na ia tusia ma tautala lautele e uiga i le toʻatele o tagata o suʻega o auupega faaniukilia i konafesi, symposia, ma fono i le US ma Iapani ma o le a lauga i le ICAN conference i Vienna i lenei masina.