#UNESCO

E mafai moni lava ona amata le filemu i totonu o potuaoga? Sa su'esu'eina e le fono i luga ole laiga mataupu mo le UN International Day of Education

O le auala e aʻoaʻo ai le filemu i luga o le paneta o le autu lea o le Global Peace Education Forum i le UN Education Day, Ianuari 24. O talanoaga na aofia ai le UN Sec-Gen Antonio Guterres, Taliban shooting survivor ma le Nobel Peace Prize winner Malala Yousafzai, UNESCO maualuga faiaoga Stefania Giannini, Farani activist/actress ma Harvard polofesa Guila Clara Kessous, ma UNESCO ex-pule Federico Mayor Zaragoza.

O lo'o sailia e le UNESCO le Fa'atonu Va'ai mo le Inisetiute o A'oa'oga a Mahatma Gandhi mo le Filemu ma le Atina'e Fa'aauau

UNESCO, i le avea ai ma lala sooupu mo Atinaʻe Faʻaauau Manulauti 4 i luga o Aʻoaʻoga Tulaga Autasi o loʻo sailia nei se Faʻatonu-vaʻaia faʻapitoa mo le Mahatma Gandhi Institute of Education for Peace and Sustainable Development (MGIEP). O le sui sa'o o le a avea ma ta'ita'i, e mafai ona fa'atupuina le fa'atuatuaga e ala i se faiga fa'apitoa, ma fa'aosofia isi.

Fa'atupuina o le lalolagi lautele e fa'alautele le filemu e ala i a'oa'oga

O le fa'amautinoaina o a'oa'oga e saunia moni ai tagata a'oa'o ina ia to'aga ma auai i le fa'atupuina o sosaiete to'afilemu ma amiotonu e mana'omia ai le saunia lelei ma le fa'aosofia o faiaoga ma faiaoga, fa'avae a'oga fa'atasi, auai a le autalavou, ma a'oa'oga fou, ma isi faiga. Ina ia fesoasoani i atunuu e suia a latou faiga tau aʻoaʻoga ma lenei faʻamoemoega i le mafaufau, o loʻo toe iloiloina e UNESCO se tasi o ana meafaigaluega faʻapitoa: o le Fautuaga e uiga i aʻoaʻoga mo le malamalama faʻavaomalo, felagolagomai ma le filemu ma aʻoaʻoga mo aia tatau a tagata ma saolotoga faʻavae.

Faia se suʻesuʻega 10-minute e fesoasoani ai i le faʻatulagaina o faiga faʻavae a le lalolagi e lagolagoina aʻoaʻoga filemu

O le Global Campaign for Peace Education, i feutagaiga ma UNESCO, o loʻo lagolagoina le faagasologa o iloiloga o le 1974 Fautuaga e uiga i Aʻoaʻoga mo le Malamalama Faʻavaomalo, Felagolagomai ma le Filemu. Matou te faʻamalosia malosi lou auai i lenei suʻesuʻega, o se avanoa taua e saofagā ai lou leo ​​i faiga faʻavae a le lalolagi e lagolagoina aʻoaʻoga filemu. Ole aso e gata ai e tali atu ai ole aso 1 o Mati.

O se avanoa tulaga ese e toe faʻaola ai se maliega i le lalolagi atoa i aʻoaʻoga mo le filemu ma aia tatau a tagata (UNESCO)

Na talia aloaia e le Fono Tele a le UNESCO se talosaga e toe teuteu ai le 1974 Recommendation concerning Education for International Understanding, Co-operation and Peace and Education e faatatau i Aia Tatau a Tagata ma Saolotoga Faavae. O le Fautuaga toe teuteu o le a atagia ai le faʻaleleia o malamalamaaga o aʻoaʻoga, faʻapea foʻi ma faʻamataʻu fou i le filemu, agai i le tuʻuina atu o tulaga faʻavaomalo mo le faʻalauiloaina o le filemu e ala i aʻoaʻoga. O le Global Campaign for Peace Education o loʻo saofagā i le atinaʻeina o se faʻamatalaga faʻapitoa e lagolagoina ai le toe iloiloga.

I Faamanatuga: Phyllis Kotite

Phyllis Kotite, o se sui ua leva ona auai i le Global Campaign for Peace Education ma le sao o le UNESCO, na maliu i le vaiaso talu ai i Pale. Sa avea o ia ma fautua ma saofagā i le fausiaina o le filemu ma le le faʻaleagaina o aʻoaʻoga faʻapea foʻi ma polokalame puipuia o feteenaiga.

Ua su'e e UNESCO le Polokalame Faapitoa (A'oa'oga)

O le Polokalama Fa'apitoa e nafa ma le sao i le ta'imua a UNESCO i le fa'amaopoopoina o le SDG4 2030 Education Agenda ma le lagolagoina ma le fa'aleleia atili o le fa'atinoga o le Global Education Cooperation Mechanism. Talosaga e gata ai: Novema 6, 2021.

O le UNESCO Mahatma Gandhi Institute of Education for Peace and Sustainable Development e sailia le Ofisa o Faiga Faavae

O le UNESCO Mahatma Gandhi Institute of Education for Peace and Sustainable Development (MGIEP) o loʻo sailia se Ofisa o Faiga Faʻavae Aʻoaʻoga e saofagā i suʻesuʻega o faiga faʻavae e talafeagai i le Sustainable Development Goal 4.7 agai i aʻoaʻoga mo le fausiaina o sosaiete filemu ma gafataulimaina i le lalolagi atoa. Talosaga e gata ai: Oketopa 31.

Tusi i pito i luga