“Su'esu'eina o le Tuana'i a le PEC e fa'atino ai lona lumana'i Mana'omia"
O se Savali e Tuuina atu i Sui o le Peace Education Commission (PEC) o le IPRA Mai Magnus Haavelsrud ma Betty A. Reardon, Sui Usufono
Fa'atomuaga: Fa'atulagaina o se Vasega mo le Lumana'i a le PEC
O le 2023 Trinidad General Conference ose nofoaga talafeagai e faamanatu ai le 50th anniversary of the Peace Education Commission of the International Peace Research Association, e toe iloilo ai ana sini ma auala ma faatulaga se ala mo lona lumanai. O le faavae na faataatia i Bled, Yugoslavia i le 1972 General Conference ina ua tuuina atu e Saulo Mendlovitz, Christoph Wulf ma Betty Reardon i le Fono a le IPRA lea na faatuina ai se Komiti o Aoga o le Filemu ma Christoph Wulf e avea ma taitaifono. O le Komisi na faavaeina aloaia i le 1974 i le IPRA General Conference i Varanasi, Initia lea na filifilia ai Magnus Haavelsrud e avea ma Failautusi Muamua a le PEC. Talu mai lona amataga, sa manino lelei le PEC, ta'ita'ia ma fa'atulagaina lana fa'alapotopotoga mo le fa'atumauina o le fa'ataunu'uina o ana fa'amoemoega. O ona pepa fa'avae, ana fuafuaga ma tulafono fa'aletulafono o lo'o fa'apipi'iina i lenei tala.
Tulaga ma Si'osi'omaga o le Amataga a le PEC
Mai le amataga, o le PEC sa faʻamoemoe ma faʻatulagaina, ma e sili atu nai lo se faʻatasiga taʻilua tausaga o faiaoga o le filemu. O le PEC talavou o se sosaiete aʻoaʻoga taua o ona tagata sa i ai se lagona malosi o le lotogatasi, o se tautinoga loloto i le avea o aʻoaʻoga o se meafaigaluega taua mo le filemu, o se faʻamaoni malosi o le tasi i le isi ma se vaʻaiga fefaʻasoaaʻi o se lalolagi suiga na masani ona latou mafaufauina. Na taulaʻi, faʻamoemoe ma faʻatulagaina ma le loto i ai e pei ona mafai ona vaʻaia i le "A Global Strategy for Communication and Consciousness Raising in Various Local Settings" na atiina ae i le 1975 i le IPRA's Summer School i Västerhaninge, latalata i Stockholm, Suetena.
O le tu'ufa'atasiga fa'ale-mafaufau ma fa'alapotopotoga o ulua'i aso o le PEC o le taunu'uga lea o nei A'oga Taumafanafana a le IPRA lea na maua ai, i le tele o tausaga soso'o, o se nofoaga mo fefa'ataua'iga malosi ma a'oa'oga fa'atupuina a'o tauivi tagata mai itu uma o le lalolagi ma tulaga masani ma eseesega o tulaga fa'apolofesa, va'aiga. ma fa'afitauli fa'amuamua. O le galue ma le aʻoaʻoina mai nei eseesega ma le auai i le auʻiliʻiliga o mea masani na mafai ai e le PEC o se faʻalapotopotoga aʻoaʻoga ona gaosia "Se Global Strategy ...," faʻaosoina e suʻesuʻega faʻavae o suʻesuʻega o le filemu ma aʻoaʻoga taua, na faʻafou e Paolo Freire. O le pepa, o se oloa o se faiga e auai atoatoa ma tatala, o loʻo faʻamatalaina ai se faʻamoemoe e tatau ona toe iloiloina i aso nei e iloilo ai e le gata i le taua o lona aano, ae ia malamalama i le taua o le faagasologa ma le faʻamatalaga i le fuafuaina ma le faʻamatalaina o faamoemoega masani.
I na aso muamua, ina ua maeʻa le Taua a Vietnam, i le lotolotoi o tauiviga neo-colonial, tagata suʻesuʻe o le filemu ma faiaoga o le filemu, ua fafaguina i le vevesi o le lalolagi, na amata ona aoao mai le tasi i le isi, fausia se tino masani. o le aoaoina. O na aʻoaʻoga masani na avea ma faʻavae o aʻoaʻoga filemu aʻo atinaʻe i luga o le vaetolu mulimuli o le 20th seneturi e ala i tauiviga o le faasaolotoina, o le Cold War, o le tulai mai o le anti-nuclear movement ma lo latou faaitiitia. Na tumau pea le tāua o lenā faavae seʻia oo i tausaga muamua o le 21st seneturi na luitauina i le "Taua i le Mataʻutia."
I ona uluai sefulu tausaga, na aumaia ai e sui o le PEC aʻoaʻoga le faʻavae lenei i lo latou auai i mea taua ma atinaʻe i totonu o le fanua, faʻaauau ona aʻoaʻoina mai punaoa uma o loʻo avanoa, aʻo tuʻuina atu e ona sui taʻiala faʻavae ma taʻitaʻia tulaga taua i le galuega a isi i le fanua. Faatasi ai ma mea na tutupu ma polokalame na faatosinaina e sui o le PEC e aofia ai: le Konafesi Muamua a le Lalolagi a le Fono a le Lalolagi mo Mataupu Aoaoina ma Faatonuga i le 1974; Koneferenisi a le Lalolagi a le UNESCO e uiga i A'oa'oga Fa'a'ave'esea i le 1980; o le faavaeina o le uluai polokalame faauu i aoaoga filemu i le Kolisi Faiaʻoga Columbia University ma le uluai Inisetiute Faʻavaomalo i Aʻoaʻoga Filemu i le 1982: o se poloketi UNESCO i le gaosia o se Tusitaulima i Aʻoaʻoga Faʻaleagaina; ma le Global Campaign for Peace Education, na faavaeina i le 2000, faatasi ai ma isi.
O le PEC ua avea foi ma se aafiaga taua i le IPRA lava ia, i le faʻalauiloaina o le faʻalapotopotoga o itupa ma le siʻosiʻomaga o se mea taua mo suʻesuʻega filemu. O fa'afitauli na laga e se tama'ita'i o lo'o tula'i mai ma le filemu na fa'atalanoaina i totonu o le PEC se'ia o'o ina fa'auluina e se isi komisi IPRA. Sa sili ona fa'atulagaina ma fa'amoemoe i komisi uma. E na'o le pau lea o le komisi e pulea e tulafono fa'avae na tusia i lona fa'avaeina, e ta'ita'ia e le fa'amoemoe masani ma le va'aiga fa'atasi o fuafuaga fa'alelalolagi, ma e na'o le tasi e lolomi lana lava tusi talaaga.
O nei mea na tutupu ma atina'e na tutusa ma taumafaiga faifaipea faifaipea a le au paia na gaosia ai se tino o tusitusiga i le talitonuga ma le faatinoga o le fanua lea na faafaigofie ai lona atinaeina ma le faasalalauina atu i le lalolagi atoa. E ui ina eseese mea patino o le fanua mai lea itulagi ma lea itulagi ma lea atunuu i lea atunuu, o na atinae na aafia ai sui o le PEC na faaauau pea ona faʻaaogaina e le vaʻaiga o le Global Strategy. I le amanaiaina o nei taunuʻuga, na tuʻuina atu ai le IPRA i le 1989 UNESCO Prize mo aʻoaʻoga filemu.
O nei tala fa'asolopito uma na taualuga i le fa'avaeina i le 2004 o le Tusi o talaʻaga o le Filemu aʻoaʻoga sili atu pe itiiti ifo i le taimi e tasi ma le tula'i mai o luitau o se tala faasolopito fou.[1] O le tusi talaaga o se faʻamaoniga o se fanua mautu, ae e mafai foi ona avea ma auala mo mea tatou te talitonu o le manaʻomia mo se vaʻaiga fou, faʻamoemoega ma fuafuaga e tali atu ai i luitau o le filemu o le ogatotonu o tausaga o le 21.st seneturi. Mo nei mafua'aga matou te fa'amalosia ai le va'ai toto'a i le toe iloiloina o le fa'amatalaga fa'avae a le PEC o le fa'amoemoega ma le manatu i le fa'atulagaina o se tasi mo lona isi vaega. O le galuega a le PEC o se mea taua i le atinaʻeina o fanua faʻaonapo nei o le malamalama o le filemu; ma matou te talitonu e mafai ona faia se sao faapena i le taimi nei ma le lumanai.
“Ose Fuafuaga Fa'alelalolagi mo Feso'ota'iga ma le Si'itia o le Malamalama i Fa'alapotopotoga Eseese Fa'alotoifale": O se Fa'amatalaga o Fa'amoemoega Fa'avae.
O se faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega faʻavae o loʻo tulaʻi mai o suʻesuʻega o le filemu na mafua ai ona faʻalauteleina le iloa o le le tonu o le tamaoaiga o le lalolagi ma faiga faʻapolokiki, "A Global Strategy ..." o se faʻamatalaga foi o le tetee i le malo. Na fa'avae i luga o se talitonuga e tatau ona fa'avae a'oa'oga o le filemu i tu'uga fa'apitoa o sauaga e fa'atatau i na fausaga e pei ona fa'aalia i nofoaga eseese o lo'o fa'atinoina ai. Faatasi ai ma se manatu agai i le aʻoaʻoina e faʻafefe ma suia na ituaiga o sauaga, o le taʻiala e faʻamaonia ai se manaʻoga faʻaleaʻoaʻoga mo talanoaga (ie "fesoʻotaʻiga") ma le luʻitauina o auala iloga o mafaufauga (ie "faʻatupuina o le mafaufau.") O nei faʻamatalaga e faʻamalosia ai le faʻamuamua a le PEC agai i le faʻalapotopotoga. mamanu ma fa'ata'ita'iga, fa'ailoa le so'otaga tu'ufa'atasi i le va o le lotoifale ma le lalolagi i lona tulaga. ma le taliaina o mafaufauga fa'atalanoaga faitio e avea ma a'oa'oga fa'apitoa.
O le fuafuaga o loʻo faʻamoemoe e faʻamalosia le faʻavaeina o se gaioiga filemu agai i se mea moni fou e faʻavae i luga o tulaga taua o se filemu amiotonu. Feso'ota'iga ma le fa'atupuina o le malamalama i lenei fa'agaioiga e feso'ota'i ma vaega uma o le faiga o le lalolagi, o lona uiga o le lalolagi atoa. O le auai o vaega uma o le faiga e manaʻomia mo le ausiaina o suiga i tulaga taua o le filemu e ala i le atinaʻeina o se mea moni fou. O le faʻamalosia o fesoʻotaʻiga ma le galulue faʻatasi i vaega uma o le lalolagi, e pei o le uiga o le PEC talavou na faia e folafola atu ai se aafiaga sili atu. Matou te talitonu e taua tele le faʻaauau pea ona faʻaaofia e le PEC sui mai faʻalapotopotoga eseese ma itulagi uma o le lalolagi i se iloiloga o le matafaioi a aʻoaʻoga i le suiga o faiga faʻavaomalo ma fausaga o loʻo taofia ma faʻaleagaina ai le toʻatele.
I le 1974, o le faʻamoemoega o le aʻoaʻoina o le filemu na vaʻaia o le suiga o tulaga faʻapitoa e mafua ai sauaga tuusaʻo, faʻavae ma aganuu. O le aʻoaʻoina o le filemu, na talitonu le au tusitala, e le gata i mafaufauga faitio. E manaʻomia ai le aʻoaʻoina faʻapitoa o gaioiga agai i le suiga manaʻomia. E tatau ona fa'amasinoina gaioiga i lo latou gafatia e suia uma fausaga ma aganu'u - i la'asaga eseese mai tagata ma nu'u i fausaga tetele e aofia ai le faiga o le lalolagi.
Ua matou aʻoaʻoina o le aʻoaʻoina o le filemu e lagolagoina ma amataina atinaʻe e sili atu le filemu (faʻaitiitia le vevesi) ma faʻamaoniga o lenei mea e mafai ona maua i nofoaga ma taimi uma, e amata mai i aafiaga taʻitoʻatasi i le olaga i aso faisoo i gaioiga i le lalolagi atoa. O le leo faʻale-aganuʻu o aʻoaʻoga, matou te finau nei, o le mea lea e talafeagai ai faʻapolokiki e faʻamalamalamaina ai le manaʻoga mo le suiga o faʻafitauli - o nisi taimi e sauā - tulaga faʻapitoa. Pe a tula'i mai fa'afitauli, e mafai ona tali atu galuega fa'alea'oa'oga e ala i le fetuuna'i i le tulaga o lo'o iai - pe tete'e ma le fa'amoemoe e sui. Afai e le mafai ona faia lea tetee i totonu o a'oga aloa'ia, e mafai lava, e pei ona fa'aalia e le tala fa'asolopito (i tulaga eseese o faigata - ma lamatiaga) i a'oa'oga fa'alilolilo ma/po'o a'oa'oga le'o aloa'ia. E manino lava, na iloa e le au fa'avae o le PEC o le fa'amaoni o a'oa'oga o le filemu e feso'ota'i sa'o lava ma le lototetele mama o ana lōia. O lenei mea na matou aʻoaʻoina mai a matou paaga "i luga o le eleele" i polokalame le faʻapitoa e feagai ma faʻalavelave faʻavae e pei ona masani ai. O aʻoaʻoga i atinaʻe agaʻi i suiga e le faʻaleagaina, faʻasaʻolotoga ma aʻoaʻoga faʻatemokalasi e faʻafeagai ma pulega faʻapolokiki faʻapolokiki, o se luʻitau ese mai aʻoaʻoga e tuʻuina atu e pulega malosi o sosaiete.
I totonu o sea fa'atonuga faletusi e mana'omia le maliliega o fa'atonuga o taualumaga e fa'amautinoa ai le fa'atumauina masani ma le lelei, fa'atatau i gaioiga. O Tulafono Fa'atonu o la matou taumafaiga e fa'avae ia ta'iala mo le fa'atulagaina o le Komisi.
O Tulafono Fa'atonu a le PEC: Fa'amautinoaina o le Fa'agasologa o le Fa'amoemoe
Na ioe i latou na faavaeina le PEC o le faʻaauau ma le aoga o la tatou galuega masani e tatau ona faʻamautinoa e ala i taʻiala manino mo le puleaina o taumafaiga a la tatou vaega eseese o loʻo fusia faatasi e lo tatou faʻamoemoe tutusa. I le itu lea na talia ai Tulafono Laiti e faapea - e ui ina pa'ū mai le faatinoga - o loʻo faʻamalosia pea. Na matou fa'atulagaina i totonu o le fa'atulagaga tele o le IPRA, ma le fa'amoemoe e fa'amautinoa o le a tumau pea a'oa'oga o se vaega taua o le misiona a le Asosi.
O le talitonu o le fiafia o le atinaʻeina o le filemu i le taimi nei ma le lumanaʻi ma le aʻoaʻoina o le filemu e manaʻomia ai le auai o vaega uma o le lalolagi i le taimi nei, o Tulafono Faʻatonu e faʻamautinoa ai le auai ma e mafai ona avea o se meafaigaluega mo lenei faʻamoemoe.
Fa'ai'uga ma Fautuaga mo le Fuafuaina o le Lumana'i a le PEC
Fa'atasi ai ma le fa'amoemoe e fa'amamaluina taumafaiga a le Failautusi Fa'atonu a le PEC, Olga Vorkunova, o le na va'aia le avanoa o se lumana'i taua mo le fanua; fa'apea o lo'o fa'aauau pea le avea ma sui o le PEC o se fa'alapotopotoga 'ese'ese o faia'oga o le filemu e fai ma sui o itulagi uma o le lalolagi; ma faatasi ai ma le faamoemoe o le a galulue faatasi tagata o le ekalesia i se auala e faaleleia atili ai le aano ma le faatinoga o aoaoga o le filemu, matou te ofoina atu fautuaga nei mo le iloiloina e le toatele o sui auai o le IPRA ma sui o le PEC o loo i ai nei.
Toe Fa'atonu: Fa'atulagaina o Taualumaga e Ausia Faamoemoega
I le isi Fonotaga Aoao a le IPRA i Trinidad-Tobago e mafai ona faia ai le palota o le Failautusi Fa'atonu, Komiti Fa'atonu ma le Fono e pei ona fa'atonuina i Tulafono Fa'aopoopo e ono faia. Talu ai e le o ta'u maia e Tulafono Fa'atonu le faiga o filifiliga, matou te fautua atu ai i le Failautusi Fa'atonu o le PEC o lo'o galulue fa'atasi ma le Failautusi Aoao e vala'aulia sui auai o le PEC ma le IPRA e fa'aigoaina sui tauva mo avanoa eseese i le PEC. E mafai ona faia nisi filifiliga i le fono faafoe a le Fono Tele, sosoo ai ma le palota. Matou te fautua atu foi o le 2022 General Conference of IPRA e valaʻauina le taʻitaʻi fou o le PEC e tuʻuina atu se talosaga i le isi Fonotaga Aoao a le IPRA i le faʻafouina o Tulafono Faʻavae i luga.
- pe faapefea ona fai filifiliga
- e aofia ai le maliliega ma Teila ma Francis i le lagolagoina e le PEC o le Journal of Peace Education
- so'o se isi suiga i Tulafono Fa'atonu a le PEC.
T
Matou te talitonu o le misiona a le PEC o loʻo i ai nei ma o loʻo faʻaauauina o le a lelei ona tautuaina e ala i se toe iloiloga o ona faʻamoemoega i totonu o le faʻafitauli o le filemu i aso nei. Matou te fautua atu ia tuʻuina atu se taimi i fonotaga a le Komisi o loʻo lumanaʻi mo le mafaufau ma le faʻatalanoaina o fesili faʻapitoa nei:
E fa'afefea ona a'afia e fa'amata'u fa'amata'u a le paneta o lo'o iai fa'alavelave o le tau ma fa'atupu faaniukilia a tatou si'osi'omaga? Pe o fa'aalia ea nei fa'afitauli fa'avae i ni faiga fa'apitoa o sauaga e tatau ona fo'ia e a'oa'oga filemu?
Na faapefea e le "Taua i le Mataʻu," o le tulaʻi mai o le pule pule ma le tetee atu i aia tatau a tagata soifua a fafine ma le faʻaleagaina na afaina ai le faʻafitauli o le filemu lelei?
O a ni auala e tatau ai ona tuʻufaʻatasia tulaga faʻavaomalo faʻasalalau i le 20 tausaga talu ai e pei ole UN Security Council Resolution 1325 on Women, Peace and Security, The Paris Accords on Climate and the Treaty on the Prohibition of Nuclear Weapons e tuʻufaʻatasia i totonu o se faʻamatalaga o le faʻamoemoe ma le moni. faiga o a'oa'oga filemu?
O a ni auala e tatau ai i le tuputupu aʻe o le matafaioi a le sosaiete faʻavaomalo faavaomalo i le feagai ai ma faʻamataʻu o loʻo i ai ma galue e foia le tele ma le faʻateleina o faʻafitauli o taua, suiga o le tau, faʻaleagaina, sauaina, faʻateʻa ma faʻalavelave sulufaʻi ma le tele o soliga o aia tatau a tagata e faʻatalanoaina i le faʻamalamalamaina o le talaaga o aʻoaʻoga filemu ma faʻatulagaina sini mo lena vaega o le fanua e taʻua o aʻoaʻoga sitiseni o le lalolagi?
E fa'afefea ona a'afia le fa'aoga ma le talafeagai o fa'avae o a'oa'oga filemu i suiga i le tala'aga? O a nofoaga o loʻo iai nei o suʻesuʻega filemu e ono aoga i le iloiloga o le talafeagai o faʻavae?
E mafai ona fa'atūina se komiti tusitusi e tauaofai tali i nei fesili po'o mea fa'apena e tu'uina atu ai se fuafuaga fou po'o se fa'amatalaga o le fa'amoemoe mo le PEC. O lau galuega o le faʻatulagaina o le lumanaʻi mo le faʻalapotopotoga aʻoaʻoga tulaga ese o le lalolagi o le IPRA's Peace Education Commission.
Matou te moomoo ia te oe le mea sili a o e tauaveina le luitau.
Magnus Haavelsrud
Peti Reardon
Setema, 2022
Fa'aopoopo 1: Ose Ta'iala Fa'alelalolagi o Feso'ota'iga ma le Si'itia o le Malamalama i Fa'alotoifale Eseese[2]
faʻatomuaga
O lo tatou faamoemoega o le fesoasoani lea e suia le mea moni o le lalolagi, ia iloa i tatou lava o ni tagata o le latou galuega o le suia lea o le mea moni, o lona uiga, o le faiga faʻaogaina lea o loʻo tatou auai uma ai. O lenei faʻamoemoe, peitaʻi, ua tuʻuina ai i tatou i se faʻalavelave, aua e tatau ona tatou sailia ni auala e ola ai i se faiga ae i le taimi lava e tasi e talosaga ai e suia. I lenei tulaga e tatau ona tatou talia ma teena i le taimi e tasi. O lo matou fa'amoemoe o le su'eina lea o se ta'iala mo le fa'atinoga e maua ai le paleni sa'o i le va o le talia ma le teena.
O uiga o le faiga fou o le lalolagi tatou te mafaufau i ai pe a filifili i le fuafuaga e aofia ai mea nei: auai i le faia o faaiuga i tulaga uma; amiotonu fa'aagafesootai, o lona uiga o le fa'atinoina o aia tatau a tagata; aveesea o sauaga, e le gata i le tuusa'o ma le fa'atulagaina; paleni si'osi'omaga; ma le manuia o le tamaoaiga. Matou te talitonu o nei tulaga taua e mafai ona ausia i se lalolagi o loʻo tuʻufaʻatasia ai le malosi faʻapolokiki i tagata i o latou tulaga moni, ina ia mafai ai e vaega taʻitasi o tagata ona ola tutoatasi i le tamaoaiga ma aganuu ma tutoʻatasi faʻapolokiki.
O le ta'iala o lo'o mulimuli mai, o lo'o fa'amoemoe e avea ma ta'iala fa'alelalolagi mo feso'ota'iga o lo'o iai i vaega tetele e fa o le faiga fa'a-meperia o lo'o iai nei. O vaega nei o:
- O le totonugalemu o le atunuʻu faʻapisinisi
- O le tuā'oi o le atunu'u fa'apisinisi
- O le totonugalemu o le atunuu e le o ni pisinisi
- O le pito i tua o le atunuu e le o ni pisinisi.
E iai tulaga eseese o le taliaina ma le teenaina o le faiga, lea e tatau ona suia, ma e manatu o tagata taʻitoʻatasi i vaega taʻitasi e fa o loʻo i ai se galuega e faʻataunuʻuina i le talepeina o le faiga ma le fatuina o se mea fou. E faapea foi, o tagata uma e aafia i le fuafuaga, e tusa lava po o le a le taliaina ma le teenaina, e lagona faalilolilo o lona faamaoni e mo e matitiva ma sauaina ma le lalolagi fou, ae le o le faiga o le faʻaleagaina o loʻo i ai nei.
Fuafuaga lautele
O se ta'iala lautele o le fa'atupuina o le malamalama i le lalolagi i le taimi nei e tatau ona aofia ai se seti o gaioiga fa'atasi ma felagolagomai o lo'o faia i vaega uma o le fausaga o le malo. I nisi ae le o tulaga uma, o nei gaioiga o le a fesoʻotaʻi e ala i le galulue faʻatasi i le va o le tasi itu ma le isi. O lenei mea e mana'omia ai le fa'ailoaina o vaega e ono mafai ona feso'ota'i ma fa'amautu tulaga mo le felagolagoma'i.
Ona e tatau ona faia se su'esu'ega fa'apitoa i mea nei mo vaega ta'itasi: fausaga lalo ma faiga e tatau ona suia; o sui o suiga; manino ma fa'alavelave fa'alavelave i suiga. O lenei su'esu'ega e tatau ona aofia ai le mafaufau fa'apea fo'i ma vaega fa'avae o sosaiete e aafia ai.
E le gata i lea, e tatau ona faia se au'ili'iliga o faiga e sili ona talafeagai mo le fa'amaoni ma auala sili ona lelei o feso'ota'iga. O nei mea e tatau ona faʻamoemoeina e ala i mea patino o le feʻau, o le aano o le gaioiga, ma tulaga taua ma manatu o i latou tatou te mananaʻo e faʻafeiloaʻi pe aapa atu i ai.
E lima tulafono fa'avae o le ta'iala lautele e fa'apea.
Muamua, o gaioiga e tatau ona faia i se tulaga lautele, ina ia faʻaaogaina avanoa uma, ma ia tuʻuina atu se auala fetuutuunai e mafai ona faʻafetaui i suiga i tulaga faʻapitoa, mo se faʻataʻitaʻiga suiga o le malo, faʻalavelave tau tamaoaiga, faʻalavelave faʻanatura, ma isi. e le tatau ona totonugalemu le faagasologa o fesootaiga. O le fuafuaga e tatau ona i ai i itu uma e mafai, e tatau ona sau mai vaega uma ma e tatau ona aloese mai le faʻalagolago i le puna e tasi, ina ia faʻaitiitia ai le lamatiaga o le taofiofia ma le pulega faʻaleaganuʻu. I se isi faaupuga, o masini ma faiga e tatau ona le gata ina aoga pe a mafai ae ia ogatasi foi ma le sini-taua e fetaui ma se "galue i le lalolagi atoa," ae le o le "faalapotopotoga a le lalolagi".
Lona lua, e tatau i tagata taʻitoʻatasi i le galuega fesoʻotaʻiga ona mafaufau ia te ia lava o se sui o suiga, ma o se punaoa ma faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o tulaga taua fou. E mafai faapefea ona avea i tatou ma sui sili atu ona lelei? E mafai faapefea e o tatou olaga ona faʻaalia le manaʻomia ma le faʻaogaina o le faiga fou o le tau? O fesili taua ia mo le fuafuaina o fuafuaga. O se fa'ata'ita'iga o le suia lea oa tatou lava tulaga faigaluega i fa'alapotopotoga e le fa'atonuina, ma maua ai se fa'ata'ita'iga mautu o se seti fou o so'otaga fa'aletagata. I le avea ai ma tagata e tatau foi ona faʻamalosia a tatou fesoʻotaʻiga taʻitoʻatasi e ala i gaioiga mautu o le felagolagomaʻi ma le molimau atu, tusa lava pe naʻo faʻatusa, i le lotogatasi ma tuaoi. E tatau ona tatou mafaufau i vaega uma oo tatou olaga patino, aiga, fegalegaleaiga faʻaagafesootai faʻapea foʻi ma tulaga faʻapolokiki ma faʻapolofesa, e pei o vaega e mafai ona faʻalauteleina ai le mafaufau.
Lona tolu, o gaioiga uma e tatau ona faʻamasinoina i luga o latou gafatia e suia ai fausaga. I se vaega pu'upu'u, o gaioiga e a'afia ai fale laiti e mafai ona fa'amalosia, ae o gaioiga fa'atasi i isi fa'avae e tatau ona faia fa'apea fo'i ina ia fa'atasi taumafaiga mo le umi atu o suiga atoa o le fausaga tetele.
Lona fa, o gaioiga e tatau ona faʻamasinoina i lo latou mafaia ona suia faʻalapotopotoga faʻalagona i fegalegaleaiga faaletagata. E ui o le faʻaogaina o le faʻalapotopotoga faʻapolokiki e sili atu ona faigofie ona iloa, ma o le mea lea e sili atu ona faigofie le fuafuaina o gaioiga faʻapitoa, o le socio-emotional structures e sili atu ona "le vaaia", e pei ona vaʻaia e toetoe lava leai se tasi i fafo atu o vaega pule. Atonu o vaega pito sili ona taufaaleaga o pulega faʻaleaganuʻu a Sisifo, e mafai ona iloa e ala i lo tatou poto masani i le faʻailoga lanu ma feusuaiga, ma a tatou tauiviga (i totonu ma fafo) i fesoʻotaʻiga.
O le faʻataʻitaʻiga o le fausaga e faʻaumatia iinei o le Meli Maketi Pule (MMM), o ia lava e manaʻomia le saʻolotoga mai ana avega o le pule ma le taofiofia o na uiga faaletagata e le fetaui ma le faʻataʻitaʻiga. O sea faiga fa'asa'olotoga e mafai ona fuafuaina e ala i le fa'avasegaina o uiga fa'atauaina e le fa'ata'ita'iga ma mea fa'atauva'a (fa'ata'ita'iga, tama'ita'i, fa'aoga, tautua, ma isi). E mana'omia e le MMM le aga'i atu mai le fa'ata'ita'i i le sima, mai le sa'o, su'esu'ega fa'asolosolo i mafaufauga fa'apitoa, fa'amamafa le le fa'aauau ma le fete'ena'i; ia va'aia le fa'alagolago o nisi taimi e tu'ufa'atasia fa'aletagata ma tuto'atasi e pei o nisi taimi fa'ate'aina; e fa'afeiloa'i le suiga o mea moni i le taimi nei ma le lumana'i, nai lo le taofimau i fausaga fa'aletonu, pe o ni elemene fa'asao o le taimi nei po'o le fa'ata'ita'iina o le lumana'i. E tatau ona alu ese mai le fiasili, fa'ata'ita'i ma faiga fa'atauva i le fa'atupuina ma fa'amautu amio. E tatau ona tatou iloa o loʻo i ai sina vaega o le MMM ia i tatou uma.
Lona lima, ina ia faia ni gaioiga, e tatau ona tatou nofouta i tulaga faʻamoemoeina, faʻalavelave faʻaalia, ma suiga o le mafaufau e ono oʻo mai i le gaioiga. O nei suiga o le mafaufau e ono o'o atu ai i suiga i faiga masani ma i'u ai ina suia i le fa'amoemoe moni na amata mai ai le gaioiga. Ina ia fa'aaofia tagata i le fa'agasologa o suiga e tatau ona tatou manatu o le tulaga fa'apolokiki fa'apitoa o so'o se tagata o le fa'ai'uga lea o le fete'ena'i malosi i lona tulaga e pei ona iloa e le tagata. O lenei manatu e faʻatatau i le tuʻuina atu i fafo o le "mea e aofia ai le mea moni" i le tasi itu ma le faʻavae mafaufau o le tagata i le isi itu. O le fa'avae fa'afoma'i o lo'o toe fa'aaafiaina e le fa'alapotopotoga fa'aagafesootai i luga ole la'asaga micro ma macro. O se fuafuaga fa'alelalolagi mo le fa'atupuina o le malamalama e tatau, o lea la, e tatau ona amanaia lenei mea. O lona uiga e tatau ona i ai se sootaga faale-dialectical i le va o feteenaiga. O lenei gagana e sili ona ausia e ala i faʻasalalauga faʻasalalauga lea e faasolosolo malie ona faʻaalia ai feteʻenaʻiga ma manatu o nei mea i tagata auai i le faʻagasologa o aʻoaʻoga. I faaupuga fa'atino o lona uiga i le tasi itu o le fa'aalia fa'ate'ia o fete'ena'iga e mafai ona fa'afeagai ai le fa'agasologa o le fa'amaoni. I le isi itu, e mafai ona faauigaina o le gauai tasi itu i le mafaufau o le mafaufau o le tagata e mafai foi ona tetee atu i le faagasologa. O lona uiga, o le paleni sa'o e tatau ona maua mai i le auai malosi i talanoaga.
I le fuafuaina o le taʻiala lautele, e tatau ona tatou fuafuaina po o fea vaega fou o fesoʻotaʻiga e tatau ona tuʻufaʻatasia ma po o fea mea tuai e tatau ona motusia. Mo le vaega muamua matou te talitonu o se seti o fesoʻotaʻiga felagolagomaʻi i le va ma totonu o Peripheries e tatau ona faʻatutuina e faʻamalosia ai le malosi gafatia e sau mai le faʻalauiloaina o latou fiafiaga masani ma faʻaumatia a latou tauvaga ma le faʻalavelave lea na tuʻuina atu e le faʻaogaina o le vaevaega o peripheries na afua mai i le Nofoaga Tutotonu. o le Nofoaga Tutotonu. O le isi so'otaga fou taua e tatau ona fa'atuina i le va o le Periphery of the Center ma le Periphery of the Periphery. E mana'omia e tagata ta'ito'atasi ona nofouta i auala e masani ona fa'aogaina e le Nofoaga Autu ma su'e ni vaega e mafai ai e taumafaiga felagolagoma'i ona fa'atupuina le fa'atupuina o le fa'atusa ma le tutusa.
O le isi fesoʻotaʻiga taua tele o loʻo i le va o na taga o le Nofoaga Tutotonu o loʻo agai atu nei i le faiga faʻatau fou, mo se faʻataʻitaʻiga, International Peace Research Association (IPRA), ma Peripheries. E sili ona mana'omia mo fa'amoemoega o le saogalemu (i nisi tulaga fa'atulafonoina) ma mo le avanoa i punaoa ma ala feso'ota'iga (fa'asalalauga ma fa'avae a'oa'oga fa'avae). E fa'apea fo'i, e tatau ona motusia so'oga o lo'o iai nei i le va o Nofoaga Autu e fa'amalosia ai a latou mea e fa'afeagai ma Peripheries. E tatau i le au fa'ata'ita'iga ona su'e ni auala e fa'ate'a ai lo latou fefe i faiga fa'atautaiga fou, o lona uiga, o le fa'asagatau atu o manatu.
I le fuafuaina po o fea gaioiga e tatau ona faia i le fea o le lalolagi, e lua itu e tatau ona mafaufau i ai, malosiaga (punaoa) ma le gaoioi. O le a le mea e manaʻomia ona faʻanofo i fea ma o ai e sili ona malosi e faʻanofo ai?
iʻuga
O le faiga o le fa'atupuina o le mafaufau iinei atonu e fa'agaoioia e ala i le fa'afeagai ma isi manatu ma fete'ena'iga tulaga taua, e ala i le iloaina ma le feagai ai ma lagona moni ma feso'ota'iga le tautala, e ala i le mana'omia o le tu'uina atu o ni poto masani a le tagata e fa'aalia ai fa'amatalaga fa'ale-mafaufau. O faʻalavelave faʻaalia i sea faiga o le tele o itu na matou tauivi ai i nei aso ua tuanaʻi i Västerhaninge.
O lenei GLOBAL STRATEGY e fai ma sui o le Consciousness-Raising Group se liua o na feeseeseaiga i se ituaiga fou o le malosi, i se malosiaga lelei lea e mafai ai e i tatou taitoatasi ona faʻateleina o tatou gafatia ma faʻamalosia e le tasi le isi i totonu o le tulaga o se faʻalapotopotoga faʻapolokiki ma lagona o loʻo galulue faʻatasi iloa tulaga faatauaina fou. Matou te fa'atauaina o matou aafiaga ta'ito'atasi o lo'o tu'ufa'atasia i la matou felagolagoma'i o se fa'alapotopotoga, ma matou te fa'afetaia le malosi fa'atosina na saunia e le IPRA i le fa'apotopotoina o i tatou uma i lenei Semina.
Fa'aopoopo 2: Tulafono Fa'atonu a le PEC[3]
1. Ua fa'atūina le Komisi o A'oa'oga o le Filemu (PEC) e fa'atautaia galuega tau a'oa'oga a le IPRA.
2. O faʻamoemoega o le PEC o le faʻafaigofieina o le galulue faʻavaomalo i le va o faiaoga, tagata suʻesuʻe o le filemu ma tagata faʻamalosi i aʻoaʻoga filemu sili atu ma faʻalauteleina, ia auai i gaoioiga e faʻafaigofie ai aʻoaʻoga e uiga i mafuaʻaga o taua ma faiga le tonu faʻapea foʻi ma tulaga mo le filemu ma le amiotonu. I lea itu e tatau ai i le PEC ona fa'atinoina, lagolago pe lagolagoina galuega fa'aa'oa'oga i totonu o a'oga fa'apea fo'i i fafo atu o a'oga e ala i le felagolagoma'i vavalalata i le va o tagata su'esu'e ma faia'oga i la'asaga uma, ma pe a talafeagai ai, ma isi fa'alapotopotoga o le filemu, ae maise ofisa su'esu'e ma a'oa'oga.
3. O le a auai le PEC i galuega eseese, e pei o:
- fa'atulagaina o kosi ma fonotaga i a'oa'oga o le filemu;
- fesoasoani ma le amataina o aʻoaʻoga filemu i atunuu eseese ma isi faʻalapotopotoga faʻavaomalo, pe a iai le fiafia i le va o faiaoga, tagata faʻamalosi, taʻitaʻi o nuʻu ma tagata atamamai;
- fa'amalosia le fa'asalalauina o tala e uiga i a'oa'oga o le filemu i su'esu'ega, fa'aa'oa'oga ma api talaaga;
- faʻatonuina le mafaufau o tagata suʻesuʻe i vaega o aʻoaʻoga filemu e ono manaʻomia atili suʻesuʻega ma galulue faʻatasi ma i latou i suʻesuʻega;
- faia, lagolago ma lagolagoina le atinaʻeina o mea tau aʻoaʻoga, faʻapea foʻi ma metotia faʻaaoaoga e manaʻomia e aʻoaʻoga filemu.
4. E tatau ona toe iloilo e le PEC ana galuega i le Fono Tele a le IPRA e faia ta'ilua tausaga.
5. E tatau ona filifilia se Fono e fesoasoani i le faatinoina o galuega a le PEC, ma fautua ma fesoasoani i le Komiti Faafoe a le PEC. O le Fono a le PEC e tatau ona aofia ai e le sili atu i le 15 sui, a itiiti ifo ma le toavalu oi latou o loʻo faʻataʻitaʻiina poʻo faiaoga poto masani. E lua tausaga e galulue ai sui usufono. O le Fono a le PEC e tatau ona fai ma sui i le mamao e mafai ai i itu eseese fa'afanua o le lalolagi. O sui o le Fono e tatau ona filifilia e le IPRA General Conference. O le korama e 10 tagata.
6. O le Komiti Fa'afoe e tatau ona aofia ai le sili atu i le to'alima sui auai fa'aopoopo i le Failautusi Fa'atonu. O sui o le komiti e filifilia mai sui o le Fono a le PEC i le Fono Tele a le IPRA.
7. E tatau ona filifilia se Failautusi Pule a le PEC mo le lua tausaga e le fono tele a le IPRA General Conference. O le Failautusi Fa'atonu e nafa ma le fa'atinoina o galuega i lea aso ma lea aso a le PEC. O le a ia feutagai ma le Komiti Faafoe a le PEC i le tulaga e mafai ai ma o le a fai ma sui o le PEC i le igoa o le Komiti Faafoe. E le tatau i le Failautusi ona sili atu i le lua vaitaimi.
Faamatalaga
[1] O faʻamaumauga o galuega a le PEC talu mai le amataga o loʻo avanoa i faʻamaumauga a tusitala i aʻoaʻoga filemu i le Iunivesite o Toledo: https://utdr.utoledo.edu/islandora/object/utoledo%3Abareardon; ma le Iunivesite o Saienisi ma Tekinolosi a Norwegian https://arkivportalen.no/entity/no-NTNU_arkiv000000037626 (aemaise aitema Fb 0003-0008; G 0012 ma le 0034-0035)
[2] Muamua lomia i le IPRA Newsletter o loʻo maua ile faʻamaumauga ile aʻoaʻoga filemu https://arkivportalen.no/entity/no-NTNU_arkiv000000037626 ma aofia ai foi o le mataupu e 3 i le Robin J. Burns ma Robert Aspeslagh, Tolu sefulu tausaga o aʻoaʻoga filemu i le lalolagi atoa: O se tala faʻasolopito, vol. vol. 600, Garland Reference Library of Social Science (Niu Ioka: Garland, 1996).
[3] E aofia i Mindy Andrea Percival, "O se Talafaasolopito o le Atamai o le Komisi o Aʻoaʻoga Filemu o le International Peace Research Association" (Iunivesete o Columbia, 1989).
mau faasino
Burns, Robin J., ma Robert Aspeslagh. Tolu sefulu tausaga o aʻoaʻoga filemu i le lalolagi atoa: O se tala faʻasolopito. Garland Reference Library of Social Science. Vol. vol. 600, Niu Ioka: Garland, 1996.
Percival, Mindy Andrea. "O se Talafaasolopito Faaleatamai o le Komisi o Aʻoaʻoga Filemu o le International Peace Research Association." Iunivesite o Columbia, 1989.