"O le taua i Iukureini e lamatia ai e le gata o atinae gafataulimaina, ae o le ola o tagata soifua. Matou te valaau atu i atunuu uma, o loʻo galulue e tusa ai ma le UN Charter, e tuʻuina atu le tipiloma i le tautua a tagata soifua e ala i le faʻauʻuina o taua e ala i feutagaiga aʻo leʻi faʻaumatia i tatou uma. – Sustainable Development Solutions Network, Aperila, 2022
Matou te uunaia tagata o le au paia ma le au faitau o le Global Campaign for Peace Education e sainia lenei valaau ina ia mafai ai e le UN ona faatino lana matafaioi e faafaigofie ai le feutagaiga o le faamutaina o le taua i Iukureini, e taofia ai le taua faaniukilia lea ua lamatia ai tagata ma le lalolagi.
Faʻatomuaga a le Faʻatonu
FA'AVAE “e faaolaina ai tupulaga o loo mulimuli mai…”
Amata i le Taofi le Veto i le Fono Puipuiga
O le osofaʻiga a Rusia e faasaga ia Iukureini ua faʻaalia ai le le mafai ona faʻafitia le manaʻomia o suiga taua i le faiga faʻavaomalo, ona o loʻo faʻatupuina ai le avanoa mo se taua faaniukilia, o se afi afi i le lalolagi atoa e aofia ai i tatou uma. E ui o loʻo tuʻuina atu e sui taʻitoʻatasi le lagolago a le militeri mo le tetee a Ukrainian, o le faʻalapotopotoga na molia i le ausiaina ma le tausia o le filemu e leʻi amataina se faʻalavelave taua e faʻamutaina ai feteenaiga faaauupegaina. A'o foliga mai ua le mafaia e Malo Aufaatasi ona feagai ma se tasi o ona luitau sili, o sosaiete lautele o le lalolagi o loo faia ni gaioiga, e pei o le valaau na tuuina atu e le Sustainable Development Solutions Network (SDSN) fa'asalalau i lalo.
O le GCPE e iai tala talu ai nei lafoina maitau nisi laasaga ma'oti aga'i i suiga. O lenei valaau o loʻo tuʻuina atu ai gaioiga taua, sei vagana ai le taofia o le veto i le Fono Puipuiga, e mafai ona faia i totonu o le tulafono a le UN. O le Sustainable Development Solutions Network, o se fuafuaga faʻavaomalo mo Malo Aufaatasi o loʻo unaʻia nei laasaga; pasia se iugafono a le Fono Tele e valaau ai feutagaiga mo le filemu; le taofia o le veto i le Fono Puipuia a'o feutagai le filemu; auina atu leoleo filemu e faatino le filemu. O ia laasaga o le a mafai ai e le UN ona faʻataunuʻuina lona faʻamoemoega faavae, "ia laveaʻi tupulaga mulimuli mai le sasa o taua" ma laveaʻi lenei tupulaga mai le faʻaumatiaga faaniukilia.
Lenei ma pou muamua ua faasino atu i isi avanoa mo gaoioiga a UN. O pou mulimuli ane o le a taulaʻi atu i isi avanoa i totonu o le lisi o loʻo i ai nei ma avanoa mo le toe iloiloga o le lisi o loʻo folafola atu ai le lautele ma sili atu ona talafeagai gaioiga i le vaega a naʻo le lalolagi o loʻo i ai nei o loʻo molia i le faʻamutaina o taua. Ta'uta'ua i totonu o talosaga na tu'uina atu mo iloiloga fa'apolofesa ma faiga fa'apolokiki i le vaega a sui o le GCPE, le aufaitau, ma le tulaga o a'oa'oga o le filemu o le a soloia: le veto a le Fono Puipuia; auupega faaniukilia; ma le faavae o taua. E mafai e faiaoga uma o le filemu ma tamaiti aʻoga ona faia se iloiloga o suiga i le UN ma le faiga faʻavaomalo e mafai foi ona fesoasoani e "faaiʻuina le sasa o taua."
Fa'amolemole saini le faamatalaga lafoina i inei, faasalalau atu i isi, ma lafo atu kopi i le minisita o mataupu tau i fafo a lou atunuu po o se tulaga tutusa ma lou sui tumau i Malo Aufaatasi (Amepasa UN.) [BAR, 4/17/22]
Ose Feau i Malo uma o le UN ma Ta'ita'i o Malo Aufaatasi
(Faʻalauiloa mai: Asosi SDSN. Aperila 15, 2022).
kiliki iinei e saini ai le faamatalagaMai Sui o le Fono Taitai o le UN Sustainable Development Solutions Network ma Sui o le SDSN Community [1]
Aperila 14, 2022
O le taua i Iukureini e lamatia ai e le gata o le atinaʻe gafataulimaina, ae o le ola o tagata soifua. Matou te valaau atu i atunuu uma, o loʻo galulue e tusa ai ma le UN Charter, e tuʻuina atu le tipiloma i le tautua a tagata soifua e ala i le faʻamutaina o taua e ala i feutagaiga aʻo leʻi muta uma le taua.
E tatau i le lalolagi ona toe foi vave atu i le ala o le filemu. Amuia e faatupuina le filemu, o le aoaoga lea a Iesu i le Tala Lelei. Ua valaaulia e le Qur'an tagata amiotonu i le Dar as-Salam, o le afioaga o le filemu. a’oa’o Buddha ahimsa, le fa'aleagaina o tagata ola uma. Ua valoia e Isaia le aso o le a lē toe tau ai se isi nuu i le isi atunuu, pe toe toleni ai foʻi mo le taua.
O le filemu ma le saogalemu faavaomalo o faamoemoega muamua ia o Malo Aufaatasi. E lē mafai e malo o le lalolagi ona lē taulau e aumaia le filemu i Ukraine i itula tāua o i luma.
O le osofa'iga a Rusia i Iukureini e inosia, sauā, ma fa'aleaga, i upu a Pope Falanisisi, ua avea ai le sailiga o le filemu ma o tatou mana'oga sili ona faanatinati. E moni lava lenei mea a'o fa'atupuina se fa'alavelave fa'afitafita e sili atu ona mata'utia i Iukureini i Sasa'e. O Peresitene Vladimir Putin talu ai nei na folafola atu ai le talanoaga filemu i se "iuga mate." E le mafai e le lalolagi ona talia lenei mea. E tatau i malo uma ma Malo Aufaatasi ona faia mea uma i lo latou malosi e toe faaolaola ai talanoaga filemu ma aumaia ai itu i se maliliega manuia ma vave.
O le filemu e manaʻomia ai le faʻatalanoaga ma le tipiloma, ae le o ni auupega mamafa e iu ai ina faʻaumatia Ukraine. O le ala o le faʻateleina o le militeri i Iukureini o se tasi o faʻamaoniga mautinoa ma le faʻanoanoa. Ae e sili atu le leaga, o le faateleina o le militeli e lamatia ai se feteenaiga e oo atu ia Amaketo.
O tala faasolopito o loʻo faʻaalia ai o le Cuban Missile Crisis na toetoe lava a oʻo atu i taua faaniukilia ina ua mavae na ausia e taitai o le US ma le Soviet Union se fofo faʻamalo. Ona o le le femalamalamaaʻi, na toetoe lava a faʻalauiloa ai e se vaʻa Soviet e le atoatoa le malosi o se faʻamaʻi faaniukilia e ono faʻaosoina ai se tali faaniukilia atoa a le Iunaite Setete. Na'o le lototoa o gaioiga a se tagata Soviet e tasi i luga o le va'a na taofia ai le fanaina o le torpedo, ma fa'asaoina ai le lalolagi.
E mautinoa e mafai e Rusia ma Iukureini ona ausia se maliliega e faʻataunuʻuina ai sini autu e lua o le UN Charter: faʻamaoni ma le saogalemu mo Iukureini ma Rusia.
Ua uma ona faailoa mai e Peresitene Volodymyr Zelensky o Iukureini se vaifofo a le malo: le solitu o Iukureini – leai se sui auai o le NATO – ma lona tulaga faaitulagi e malupuipuia e tulafono faava o malo. O fitafita a Rusia e tatau ona tuua Iukureini, ae aua le suia e le NATO poʻo auupega mamafa. E matou te mātauina e 49 taimi o loo faaaogā ai e le Tulafono a Malo Aufaatasi le upu “filemu” ma le “filemu,” ae e lē taitai ona faaaogāina e se tasi le upu “aufaatasiga” po o le faaupuga “aufaatasiga faafitafita.”
O le faʻateleina o feteʻenaʻiga e faigofie tele, aʻo feutanaiga e manaʻomia ai le poto ma le malosi. O sui o le UN e matua fevaevaeaʻi i lo latou malamalama i le feteenaiga, ae e tatau ona latou tuʻufaʻatasia atoatoa e ala i lo latou fiafia faʻatasi i se taofi vave, taofi osofaʻiga i tagata lautele, ma toe foʻi i le filemu. O le taua o loʻo mafua ai le oti mataʻutia ma le faʻaumatiaga mataʻutia - fiaselau piliona tala o faʻaleagaina i aai o Iukureini, lea ua faʻaitiitia i le malepelepe i nai vaiaso - ma faʻateleina le vevesi o le tamaoaiga i le lalolagi atoa: faʻateleina tau o meaʻai ma le le lava, miliona o tagata sulufaʻi, malepelepe o fefa'ataua'iga i le lalolagi atoa ma sapalai sapalai, ma le fa'atupula'ia o tulaga fa'apolokiki i le lalolagi atoa, taia ai malo sili ona matitiva ma aiga i avega fa'aleagaina.
O le UN Security Council (UNSC) e iai le matafaioi paia a le lalolagi e tausia le filemu. Fai mai nisi e le mafai e le UNSC ona faia lenei matafaioi ma Rusia i le Fono Puipuiga. Ae o lenei manatu e matua sese lava. E mafai e le UNSC ona puipuia le filemu aua o Rusia, Saina, US, Farani, ma Peretania o sui tumau uma. O nei sui tumau e toalima, faatasi ai ma isi sui e toasefulu o le UNSC, e tatau ona feutagai le tasi ma le isi e saili se auala agai i luma e faasaoina ai le teritori o Iukureini a o ausia manaoga saogalemu o Ukraine, Rusia, ma le isi 191 sui o le UN. .
Matou te viia taumafaiga lototoa ma fatufatuaʻi a Peresitene Tayyip Erdogan o Turkey e fesoasoani i itu e lua e maua se maliliega, ae matou te faʻanoanoa i le leai o ni talanoaga tuusaʻo i totonu o le UN Security Council. Matou te le o valaʻau mo nisi faʻalogo leo lea e faʻafefe ai e le au failotu le tasi i le isi. O loʻo matou valaʻau mo feutagaiga moni e taʻitaʻia e le UN Charter. O loʻo matou talanoa e uiga i le filemu e ala i le tulafono a le UN, ae le o le pule, faʻamataʻu, ma fevaevaeaʻiga a le militeri.
E lē tatau ona tatou faamanatu atu i atunuu o le lalolagi le mataʻutia maʻaleʻale o nei aso. Ua fa'amata'u le taua e fa'atupula'ia i le itula. Ma e tupu lenei mea i le taimi o loʻo faʻaauau pea le faʻamaʻi COVID-19, lea e maliliu ai le tusa ma le 5,000 ola i aso taʻitasi. E oo lava i le taimi nei, i le lona tolu o tausaga o le faʻamaʻi, ua le mafai e le lalolagi ona tuʻuina atu tui puipui mo tagata matitiva ma vaivai o le lalolagi ma ua le manuia i se vaega itiiti ona o feeseeseaiga geopolitical i totonu o atunuu fai tui.
O le tele o tagata sulufaʻi ma le fiaaai i le lalolagi atoa ona o le taua i Iukureini ua lamatia ai le faʻateleina o faʻamaʻi, oti, ma le le mautonu ma le loloto o faigata tau tupe mo malo matitiva. Ma o lo'o lafi i tua o taua ma fa'ama'i o le manu fe'ai telegese o suiga o le tau e fa'atupu e tagata, o le isi fa'anoanoaga e tosoina tagata aga'i i le papa. O le lipoti lata mai a le IPCC ua faamanatu mai ai ia i matou ua matou vaivai le vaega o le saogalemu o le tau. Matou te manaʻomia vave gaioiga tau. Ae o le taua e faʻaumatia ai le gauai, felagolagomaʻi multilateral, ma le faʻatupeina e manaʻomia e laveaʻiina ai i tatou mai la tatou faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau.
I le avea ai ma faiaoga ma taitai iunivesete, matou te iloa foi a matou lava matafaioi maualuga i a matou tamaiti aoga. E tatau ona tatou aʻoaʻoina e le gata o le poto faʻasaienisi ma faʻainisinia e ausia ai atinaʻe gafataulimaina, e pei o le taua o na autu i aso nei, ae faʻapea foʻi ma auala i le filemu, foia o faʻafitauli, ma faʻafitauli. E tatau ona tatou aʻoaʻoina tupulaga talavou ina ia maua e talavou o aso nei le poto e faʻaaloalo i le lalolagi eseese ma faʻamalieina feeseeseaiga i le filemu, e ala i feutagaiga ma le fetuunaiga.
I le agaga o le UN Charter ma le Tautinoga Lautele o Aia Tatau a Tagata, matou te valaau atu i atunuu uma o le UN General Assembly, i le autasi ma e aunoa ma se tuusaunoaga, ina ia talia se iugafono e valaau mo se filemu feutagaiga faanatinati e fetaui ma manaoga ma le saogalemu o Ukraine, Rusia. , ma isi atunuu uma.
Matou te valaʻau i le UN Security Council e fono i se faʻalavelave faʻafuaseʻi, mo le umi e tatau ai, ina ia mautinoa o le mamafa atoa o le UN Charter ua aumaia e faʻamutaina le taua i Iukureini e ala i faiga faʻavaomalo.
Matou te valaau atu i sui tumau o le UNSC e feutagai ma le tipiloma nai lo le ita ma ia iloa o le filemu moni e tatau ona fetaui ma manaoga saogalemu o atunuu uma. E leai se mana'oga po'o se avanoa mo se veto; o se maliega tonu o le a lagolagoina e atunuu uma ma e mafai ona lagolagoina e UN peacekeepers.
Iukureini, i lona fa'afetai tele, ua fa'ailoa mai lona sauni e feiloa'i ma Rusia i luga o ni tu'utu'uga talafeagai; E tatau foi ona faia e Rusia le mea lava e tasi. Ma e tatau ona fesoasoani le lalolagi i nei malo e lua ina ia faataunuuina lenei galuega faigata
Ma le mea mulimuli, matou te valaʻau atu i malo uma ma faipule e faʻamamafa le mafuaʻaga o le tipiloma ma faʻaitiitia le vitriol, valaau mo le faʻateleina, ma e oʻo lava i le mafaufauina o se taua i le lalolagi atoa. O taua i le lalolagi i aso nei e tatau ona tumau pea le le mafaufauina, aua o le a leai se isi mea nai lo le pule i le ola mo tagata soifua, poʻo se fasioti tagata a le au faipule.
O le filemu e lē o se faamalieloto, ma o ē faatupuina le filemu e lē o ni tagata palaai. O e faatupuina le filemu o le puipuiga sili lea ona totoa o tagata.
Jeffrey Sachs, Peresetene, UN Sustainable Development Solutions Network (SDSN); Polofesa Iunivesite, Columbia University
Anthony Annett, Gabelli Fellow, Iunivesite o Fordham
Tamer Atabarut, Fa'atonu, Nofoaga Autu mo A'oa'oga Fa'aolaola a le Iunivesite o Bogazici (BULLC); Sui o le Komiti Fa'atonu, Sustainability Academy (SA); Sui o le Fono Maualuga & Sui Faitautusi, Fono a le Aufaasālalau a Turkey; Sui Komiti Fa'atonu & Peresetene ua mavae, Fono o Nofoaga A'oga Fa'aauau a A'oa'oga Fa'aauau a Turki (TUSEM)
Amepasa Richard L. Bernal, Polofesa o Fa'ata'ita'i, SALISES, Iunivesite o West Indies
Irina Bokova, Sa avea muamua ma Faatonu Sili o UNESCO
Helen Bond, Polofesa Lagolago a le Iunivesite o Mataupu Aoaoina ma Faatonuga, Aoga o Aoga, Iunivesite o Howard; Sui Taitaifono o le SDSN USA
Jeffrey Cheah, Ao, Sunway Iunivesite | Taitaifono, SDSN Malaysia
Jacqueline Corbelli, Fa'avae ma Pule Sili, US Coalition on Sustainability
Mouhamadou Diakhaté, Polofesa, Université Gaston Berger
Hendrik du Toit, Founder & CEO, Ninety One
Jennifer Stengaard Gross, Co-Fa'avae Blue Chip Foundation
Pavel Kabat, Failautusi Aoao, Human Frontier Science Program; Sa avea muamua ma Saienitisi Sili, WMO-UN; Sa avea muamua ma Faatonu Sili, IIASA
Brighton Kaoma, Global Director, UN Sustainable Development Solutions Network - Autalavou
Phoebe Koundouri, Polofesa, School of Economics, Athens University of Economics & Business; Peresetene, Faalapotopotoga a Europa o le Siosiomaga ma Punaoa Faalenatura Economists (EAERE)
Zlatko Lagumdzija, Polofesa, Sa avea muamua ma Palemia o Bosnia ma Herzegovina; ta'ita'ifono fa'atasi Western Balkan SDSN
Upmanu Lall, Faatonu, Columbia Water Center; Saienitisi Sinia Suesuega, Inisetiute Suesuega Faava-o-malo mo Tau & Sosaiete; Alan & Carol Silberstein Polofesa o Inisinia, Columbia University
Felipe Larrain Bascuñan, Polofesa o Economics, Pontificia Universidad Católica de Chile
Klaus M. Leisinger, Peresetene, Foundation Global Values Alliance; Sa avea muamua ma Faufautua Faapitoa i le Failautusi Aoao a UN i le UN Global Compact
Justin Yifu Lin, Dean, Institute of New Structural Economics & Institute for South-South Cooperation and Development, National School of Development, Peking University
Gordon G. Liu, Peking University BOYA Tulaga Polofesa o Economics i le National School of Development; ma le Dean o le PKU Institute for Global Health and Development
Siamak Loni, Fa'atonu, Polokalame A'oga i le Lalolagi, UN Sustainable Development Solutions Network (SDSN)
Gordon McCord, Polofesa Faiaoga Lagolago & Sui Dean, Aoga o Faiga Faavae ma Fuafuaga a le Lalolagi, Le Iunivesite o Kalefonia, San Diego
Miguel Ángel Moratinos, Sa avea muamua ma Minisita o Mataupu Tau le Va i Fafo a Sepania
Joanna Newman, Tagata Su'esu'e Sinia, King's College London
Amadou Ibra Niang, Pule Sili, Afrik Innovations
Ngozi Ifeoma Odiaka, Polofesa, Vaega o Gaosiga Toto, Kolisi o Agronomi, Federal University of Agriculture Makurdi, Benue State, Nigeria (One Joseph Sarwuan Tarka University)
Roza Otunbayeva, Sa avea muamua ma Peresetene o Kyrgyzstan, Ulu o le Faalapotopotoga "Initiatives of Roza Otunbayeva"
Antoni Plasència, Faatonu Sili, Barcelona Institute for Global Health (ISGlobal)
Labode Popoola, Polofesa o Forest Economics & Sustainable Development, Matagaluega o Agafesootai ma le Siosiomaga Vaomatua, Faculty of Renewable Natural Resources, Iunivesite o Ibadan
Stefano Quintarelli, Tagata Pisinisi Initaneti
Sabina Ratti, Italian Alliance for Sustainable Development, Laudato Si Action Platform ma Fuori Quota sui o le komiti faafoe
Irwin Redlener, Tagata Su'esu'e Sinia, Columbia University; Polofesa Falema'i o Pediatrics, Albert Einstein College of Medicine
Angelo Riccaboni, Polofesa, Aoga o Tamaoaiga ma Pulega, Iunivesite o Siena; Taitaifono, PRIMA Foundation
Katherine Richardson, Polofesa ma le Taitai o le Sustainability Science Centre, Iunivesite o Copenhagen
SE Mons. Marcelo Sánchez, Chancellor, The Pontifical Academy of Sciences
Lana Afioga, Khalifa Muhammad Sanusi II, UN SDG Advocate ma le 14th Emir o Kano
Marco F. Simoes Coelho, Polofesa ma Tagata Su'esu'e, COPPEAD Center for International Business Studies, Rio de Janeiro
Tavita Samita, Coordinator, Institute for Sustainable Development, Le Iunivesite o West Indies
Nicolaos Theodossiou, Polofesa Lagolago, Matagaluega o Inisinia Sivili, Aoga o Tekonolosi, Aristotle Iunivesite o Thessaloniki
Ioane Thwaites, Nofoa, Monash Sustainable Development Institute
Rocky S. Tuan, Sui-Ao ma Peresetene, Le Iunivesite Saina o Hong Kong
Albert van Jaarsveld, Faatonu Sili, International Institute for Applied Systems Analysis (IIASA)
Patrick Paul Walsh, Polofesa atoatoa o Suʻesuʻega Atinaʻe Faʻavaomalo, Kolisi Iunivesite Dublin
Hirokazu Yoshikawa, Courtney Sale Ross Polofesa o Globalization ma A'oa'oga ma
Polofesa Iunivesite, Iunivesite o Niu Ioka
Soogil Young, Taitaifono mamalu, SDSN Korea i Saute
* Afai e te manaʻo e sainia le faʻamatalaga, faʻamolemole alu iinei.
____________________________________________________
[1] Le UN Sustainable Development Solutions Network (SDSN) o se fesoʻotaʻiga i le lalolagi atoa o iunivesite, tagata atamamai, faipule, taitai pisinisi, ma taʻitaʻi faʻatuatua o loʻo galulue i lalo o le lagolago a le Failautusi Aoao a UN António Guterres. O la matou misiona o le fesoasoani lea e iloa auala i atinae gafataulimaina.
La'u mai le pdf iinei