Obavezna literatura za građane svijeta: dodijeljena svim mirovnjacima 10. prosinca 1948.

Dan ljudskih prava

Dan ljudskih prava obilježava se svake godine 10. prosinca - na dan kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1948. usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima (UDHR).

Tema 2021.: Jednakost – smanjenje nejednakosti, unapređenje ljudskih prava

Ovogodišnji Dan ljudskih prava tema se odnosi na 'jednakost' i članak 1. UDHR-a – “Sva ljudska bića su rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima.”

Načela jednakosti i nediskriminacije u središtu su ljudskih prava. Jednakost je usklađena sa Dnevni red za 2030. godinu i s pristupom UN-a iznesenim u dokumentu Zajednički okvir o neostavljanju nikoga iza sebe: jednakost i nediskriminacija u srcu održivog razvoja. To uključuje rješavanje i pronalaženje rješenja za duboko ukorijenjene oblike diskriminacije koji su utjecali na najranjivije ljude u društvima, uključujući žene i djevojke, autohtone narode, osobe afričkog podrijetla, LGBTI osobe, migrante i osobe s invaliditetom, između ostalih.

Jednakost, uključenost i nediskriminacija, drugim riječima – pristup razvoju koji se temelji na ljudskim pravima – najbolji je način za smanjenje nejednakosti i nastavak našeg puta prema ostvarenju Agende 2030.

 

Opća deklaracija o ljudskim pravima

uvod

Budući da je priznavanje urođenog dostojanstva i jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske obitelji temelj slobode, pravde i mira u svijetu,

Dok su nepoštivanje i prezir prema ljudskim pravima rezultirali varvarskim postupcima koji su ogorčili savjest čovječanstva, a dolazak svijeta u kojem će ljudi uživati ​​slobodu govora i vjerovanja te slobodu od straha i želje proglašen je najvišom težnjom običnih ljudi,

Budući da je neophodno da ljudska prava trebaju biti zaštićena vladavinom zakona, ako se čovjek ne želi prisiliti da se kao krajnje sredstvo pribjegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja,

Budući da je bitno promicati razvoj prijateljskih odnosa među narodima,

Dok su narodi Ujedinjenih naroda u Povelji potvrdili svoju vjeru u temeljna ljudska prava, u dostojanstvo i vrijednost ljudske osobe i u jednaka prava muškaraca i žena te su odlučili promicati društveni napredak i bolje standarde života u veća sloboda,

Budući da su se države članice obvezale da će u suradnji s Ujedinjenim narodima postići promicanje univerzalnog poštivanja i poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda,

Budući da je zajedničko razumijevanje ovih prava i sloboda od najveće važnosti za potpuno ostvarenje ovog zaloga,

Sada, dakle,

Glavna skupština,

Proglašava ovu Opću deklaraciju o ljudskim pravima zajedničkim standardom postignuća za sve narode i sve nacije, s ciljem da svaki pojedinac i svaki organ društva, imajući stalno na umu ovu Deklaraciju, nastojati podučavanjem i obrazovanjem promicati poštovanje ovih prava i slobode te progresivnim mjerama, nacionalnim i međunarodnim, kako bi se osiguralo njihovo univerzalno i učinkovito priznanje i poštovanje, kako među samim narodima država članica, tako i među narodima teritorija pod njihovom jurisdikcijom.

Članak 1

Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Oni su obdareni razumom i savješću i trebali bi postupati jedni prema drugima u duhu bratstva.

Članak 2

Svatko ima pravo na sva prava i slobode navedena u ovoj Deklaraciji, bez ikakvih razlika, poput rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, vlasništva, rođenja ili drugog statusa. Nadalje, neće se praviti razlike na temelju političkog, jurisdikcijskog ili međunarodnog statusa zemlje ili teritorija kojem osoba pripada, bilo da je ona neovisna, povjerljiva, nesamoupravna ili pod bilo kojim drugim ograničenjem suvereniteta.

Članak 3

Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.

Članak 4

Nitko se ne smije držati u ropstvu ili ropstvu; ropstvo i trgovina robljem zabranjeni su u svim njihovim oblicima.

Članak 5

Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, neljudskom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.

Članak 6

Svatko ima pravo svugdje biti priznat kao osoba pred zakonom.

Članak 7

Svi su pred zakonom jednaki i bez diskriminacije imaju pravo na jednaku zaštitu zakona. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu od svake diskriminacije koja krši ovu Deklaraciju i od poticanja na takvu diskriminaciju.

Članak 8

Svatko ima pravo na djelotvorni pravni lijek od nadležnih nacionalnih sudova za djela koja krše temeljna prava koja su mu dodijeljena ustavom ili zakonom.

Članak 9

Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom uhićenju, pritvoru ili progonstvu.

Članak 10

Svatko u punoj jednakosti ima pravo na poštenu i javnu raspravu od strane neovisnog i nepristranog suda u utvrđivanju njegovih prava i obveza i bilo koje kaznene optužbe protiv njega.

Članak 11

  1. Svatko tko je optužen za kazneno djelo ima pravo smatrati se nevinim sve dok mu se ne dokaže krivnja u skladu sa zakonom u javnom suđenju na kojemu su mu bila potrebna sva jamstva za svoju obranu.
  2. Nitko se ne može proglasiti krivim za bilo koje kazneno djelo zbog bilo kakvog čina ili propusta koji nije predstavljao kazneno djelo, prema nacionalnom ili međunarodnom pravu, u vrijeme kada je počinjeno. Ne smije se izreći ni teža kazna od one koja je bila primjenjiva u vrijeme počinjenja kaznenog djela.

Članak 12

Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom uplitanju u njegovu privatnost, obitelj, dom ili prepisku, niti napadima na njegovu čast i ugled. Svatko ima pravo na zaštitu zakona od takvog miješanja ili napada.

Članak 13

  1. Svatko ima pravo na slobodu kretanja i boravka unutar granica svake države.
  2. Svatko ima pravo napustiti bilo koju zemlju, uključujući svoju vlastitu, i vratiti se u svoju zemlju.

Članak 14

  1. Svatko ima pravo tražiti i uživati ​​u drugim zemljama azil od progona.
  2. Na ovo se pravo ne može se pozivati ​​u slučaju kaznenog progona koji je stvarno proizašao iz nepolitičkih zločina ili djela suprotnih ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda.

Članak 15

  1. Svatko ima pravo na državljanstvo.
  2. Nikome se ne smije proizvoljno oduzeti državljanstvo niti pravo na promjenu državljanstva.

Članak 16

  1. Punoljetni muškarci i žene, bez ikakvih ograničenja zbog rase, nacionalnosti ili vjere, imaju pravo sklopiti brak i osnovati obitelj. Oni imaju jednaka prava u vezi s brakom, tijekom braka i prilikom njegovog razvoda.
  2. Brak se sklapa samo uz slobodnu i potpunu suglasnost budućih supružnika.
  3. Obitelj je prirodna i temeljna jedinica društva i ima pravo na zaštitu društva i države.

Članak 17

  1. Svatko ima pravo posjedovati imovinu sam kao i u zajednici s drugima.
  2. Nitko ne smije biti samovoljno lišen svoje imovine.

Članak 18

Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti; ovo pravo uključuje slobodu promjene vjere ili uvjerenja i slobodu, bilo samostalno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, da očituje svoju vjeru ili vjerovanje u poučavanju, vježbanju, bogoslužju i obredima.

Članak 19

Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja; ovo pravo uključuje slobodu držanja mišljenja bez uplitanja i traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice.

Članak 20

  1. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
  2. Nitko ne može biti prisiljen da pripada udruzi.

Članak 21

  1. Svatko ima pravo sudjelovati u upravljanju svojom zemljom, izravno ili preko slobodno izabranih predstavnika.
  2. Svatko ima pravo na jednak pristup javnoj službi u svojoj zemlji.
  3. Volja naroda bit će temelj autoriteta vlade; ta će se volja izražavati na povremenim i stvarnim izborima koji će biti općim i jednakim pravom glasa i održavat će se tajnim glasovanjem ili ekvivalentnim postupcima slobodnog glasovanja.

Članak 22

Svatko kao član društva ima pravo na socijalnu sigurnost i ima pravo na ostvarivanje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava neophodnih nacionalnim naporima i međunarodnom suradnjom te u skladu s organizacijom i resursima svake države njegovo dostojanstvo i slobodan razvoj njegove osobnosti.

Članak 23

  1. Svatko ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravedne i povoljne uvjete rada i na zaštitu od nezaposlenosti.
  2. Svatko, bez ikakve diskriminacije, ima pravo na jednaku plaću za jednak rad.
  3. Svatko tko radi ima pravo na pravednu i povoljnu naknadu koja sebi i svojoj obitelji osigurava život dostojan ljudskog dostojanstva, a po potrebi nadopunjen drugim sredstvima socijalne zaštite.
  4. Svatko ima pravo osnivati ​​i učlanjivati ​​se u sindikat radi zaštite svojih interesa.

Članak 24

Svatko ima pravo na odmor i razonodu, uključujući razumno ograničenje radnog vremena i povremene plaćene praznike.

Članak 25

  1. Svatko ima pravo na životni standard prikladan za zdravlje i dobrobit sebe i svoje obitelji, uključujući hranu, odjeću, stanovanje i medicinsku skrb i potrebne socijalne usluge, te pravo na sigurnost u slučaju nezaposlenosti, bolesti , invalidnost, udovištvo, starost ili drugi nedostatak sredstava za život u okolnostima koje su izvan njegove kontrole.
  2. Majčinstvo i djetinjstvo imaju pravo na posebnu skrb i pomoć. Sva djeca, rođena u braku ili izvan nje, uživaju istu socijalnu zaštitu.

Članak 26

  1. Svatko ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje mora biti besplatno, barem u osnovnoj i osnovnoj fazi. Osnovno obrazovanje je obvezno. Tehničko i stručno obrazovanje bit će opće dostupno, a visoko obrazovanje svima podjednako dostupno na temelju zasluga.
  2. Obrazovanje će biti usmjereno na potpuni razvoj ljudske osobnosti i na jačanje poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Promicat će razumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim narodima, rasnim ili vjerskim skupinama, te će promicati aktivnosti Ujedinjenih naroda na održavanju mira.
  3. Roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu obrazovanja koja će biti pružena njihovoj djeci.

Članak 27

  1. Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu zajednice, uživati ​​u umjetnosti i sudjelovati u znanstvenom napretku i njegovim dobrobitima.
  2. Svatko ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proizlaze iz svake znanstvene, književne ili umjetničke produkcije čiji je autor.

Članak 28

Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem se prava i slobode utvrđeni ovom Deklaracijom mogu u potpunosti ostvariti.

Članak 29

  1. Svatko ima dužnosti prema zajednici u kojoj je jedino moguć slobodan i potpuni razvoj njegove osobnosti.
  2. U ostvarivanju svojih prava i sloboda svatko će biti podvrgnut samo onim ograničenjima koja su određena zakonom isključivo u svrhu osiguravanja dužnog priznanja i poštivanja prava i sloboda drugih i ispunjavanja pravednih zahtjeva morala, javnog reda i mira. i opća dobrobit u demokratskom društvu.
  3. Ta se prava i slobode ni u kojem slučaju ne smiju ostvarivati ​​suprotno ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda.

Članak 30

Ništa u ovoj Deklaraciji ne može se protumačiti kao da bilo kojoj državi, skupini ili osobi podrazumijeva bilo koje pravo da se bavi bilo kojom aktivnošću ili izvrši bilo koji čin usmjeren na uništavanje bilo kojeg od ovdje navedenih prava i sloboda.

 

 

Pridružite se kampanji i pomozite nam #SpreadPeaceEd!
Molimo pošaljite mi e-poštu:

Pridružite se raspravi ...

Dođite na vrh